Monografija o biskupu Mandiću uz Haiblove praline i Sofijine paprenjake
Povodom obilježavanja 200. godišnjice smrti đakovačkog biskupa Antuna Mandića, znamenitog Požežanina, Matica Hrvatska – Ogranak Požega organizirala je u Glazbenoj školi u Požegi predstavljanje monografije Adama Filipovića Heldentalskog “Život biskupa Mandića” čiji je izdavač Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski.
O značaju biskupa Antuna Mandića kao prosvjetitelja i vizionara svog doba, koji je za Požegu vezan rođenjem (1740 godine) govorili su dr. Vesna Vlašić ispred Ogranka te gosti koji je mr.sc Luka Marijanović, profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i Mirko Ćurić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemski. O čvrstim temeljima svekolikog razvoja koje je postavio Mandić u Đakovu govorio je profesor Marijanović.
“Biskup Mandić zaslužan je za uređenje Đakovačke i Srijemske crkve. Tada je Đakovo bilo selo sa 1234 stanovnika kada on dolazi za biskupa iz Požege. Došao je u to malo, razušeno Đakovo i napravio stvari kakve i danas mnogi gradovi nemaju – škole, pivaru, zoološki vrt, svilanu, prvi ceh obrtnika. Podigao je Đakovo gospodarski i provjetiteljski. Čak je J.J. Strossmayer, prenoseći njegove posmrtne ostatke iz stare u novu katedralu za njega izjavio “Zamišljatelj svega boljega i uzvišenijega”. Bio je reformator školstva, a najvažnijim se ipak čini što je osnovao visoku bogoslovnu školu s odsjekom teološkim i filozofskim, već u ono vrijeme prije dva stoljeća na toj su školi studirali i laici, što je bilo u Slavoniji školovanije sve je to prošlo kroz đakovački licej. Bilo je i drugih škola, ali ova djeluje kontinuirano,”naglasio je profesor Marijanović dodajući kako je Mandićevo djelo potrebno još kvalitetnije valorizirati.
Knjiga “Život biskupa Mandića” je pretisak i prijepis biografskoga spjeva slavonskoga književnika Adama Filipovića Heldentalskog prvotno objavljenoga u Pečuhu 1823. “U knjizi je prikazan život đakovačkoga biskupa i prilike u Slavoniji na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. U priređivanju izdanja nastojalo se očuvati obilježja Filipovićevoga jezika i izvornog predloška. Kako bi se Filipovićevo djelo približilo širem čitateljstvu, pravopis i slovopis donekle su prilagođeni, u skladu sa suvremenim tekstološkim načelima,” naglasio je o knjizi Mirko Ćurić.
Zahvaljujući suradnji sa Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata iz Đakova, prisutni na promociji imali su priliku upoznati i slatku stranu priče o Mandiću. Đakovački srednjoškolski predstavili su svoj školski projekt “Biskup Mandić i Jakob Haibel” u sklopu kojeg su pripremili Haiblove praline i Sofijine paprenjake. Jakob Haibel, poznati austrijski skladatelj, orguljaš i zborovođa u Đakovo je došao na poziv biskupa Mandića, a on i njegova žena Sofija Weber (čija je sestra bila supruga slavnog Mozarta) ostavili su traga u društvenom i kulturnom životu Đakova do današnjih dana. U glazbenom dijelu programa čuo se dio Haibelove glazbene ostavštine koji je na klaviru izveo Dario Kustura.
