Festival znanosti – Koje namirnice mozak voli?

Pravilna prehrana, osim na fizičko, utječe i na mentalno zdravlje. Mozak troši oko 20% ukupnog energetskog unosa pa i njemu trebaju sve hranjive tvari, isto kao i srcu, plućima ili mišićima. Tijekom rasta i odrastanja najviše razmišljamo o namirnicama zbog kojih ćemo imati „lijep mišićni oblik“ tijela, a zaboravljamo na mozak.

Da bi mozak bio nahranjem, trebamo staviti naglasak na prehranu bogatu voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama. Prehrana bogata kalorijama, šećerom, natrijem i transmasnim kiselinama (npr. pržena hrana, margarini) hrana je koju trebamo izbjegavati jer štetno utječe na mozak, a može dovesti i do oštećenja.

Često griješimo misleći da su namirnice koje utječu na rad i zdravlje mozga vrlo skupe i nedostižne, ali nije baš tako.

Koje namirnice mozak voli?

  1. Cjelovite žitarice

Za svoj rad mozak treba stalnu opskrbu energijom, a za njega je to glukoza. Birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom  koje sporo otpuštaju glukozu u krv. To su integralna riža, mekinje, zobene pahuljice i kruh od integralnog pirovog brašna. 

  1. Hrana koja sadrži omega-3 masne kiseline

Esencijalne masne kiseline koje su neophodne za rad mozga upravo ćete naći u ribi. Sardine i plava morska riba (skuša i orada) sadrže mnogo omega-3 masnih kiselina, ali naći ćete ih i u lanenom ulju, maslinovom ulju,  orašastim plodovima, bučinim košticama, lanenim sjemenkama. Unos omega-3 masnih kiselina nužan je za očuvanje kognitivnih funkcija, a to su: opažanje, mišljenje, pamćenje, učenje, prosuđivanje itd.

  1. Hrana koja sadrži kolin (vitamin J)

Jaja, piletina, pileća jetrica, morska riba, i mahunarke poput leće, graha, soje sadrže kolin, spoj koji štiti od gubitka pamćenja i povezuje se s poboljšanjem ostalih kognitivnih funkcija.

  1. Hrana bogata antioksidansima

Zbog velike potrošnje energije, mozak je izložen oksidaciji tj. stvaranju kemijskih spojeva (slobodnih radikala) koji uzrokuju mnoga oštećenja. Antioksidansi kojima obiluju rajčica, borovnica, peršinov list, bosiljak, brokula, pa i kiseli krastavci, imaju veliku ulogu u ublažavanju tih oštećenja.  Naravn,o ne smijemo zaboraviti ni ostalo voće i povrće intenzivne boje koje je također bogato antioksidansima te namirnice poput crne čokolade, zelenog i žutog čaja.

  1. Vitamin D pomaže u boljem pamćenju i koncentraciji

Vitamin D dokazano pomaže u razvoju živčanih stanica te tako doprinosi boljem pamćenju i koncentraciji. U ribljem ulju, jajima, gljivama, lososu i grašku nalazi se u primjernim količinama.

„… INTELIGENCIJA središnja je tema ovogodišnjeg Festivala znanosti koji se od 22. do 27. travnja 2024. odvija na čak 36 lokacija širom Hrvatske. Festival znanosti manifestacija je koja se u Hrvatskoj kontinuirano organizira od 2003. s ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o procesima, aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanja javne percepcije znanstvenika, te motiviranja mladih za istraživanje i stjecanje novih znanja. Rađamo se znatiželjni i, stalno propitujući svijet oko sebe, odrastajući postajemo produktivni članovi zajednica. Čežnja za dodatnim znanjem i poticanje urođene znatiželje ili inteligencije u svim dobima života vrijedan je cilj za koji se Festival znanosti kontinuirano zalaže…“

Ne Festivalu znanosti sudjelovali su učenici u zanimanjima mesar, kuhar i agroturistički tehničar, te su na jednostavan način kroz predavanje, radionice i degustaciju uvidjeli važnost hrane na rad mozga.  U istraživanju su uvidjeli i važnu činjenicu da su to sve namirnice koje su nam nadohvat ruke.

Nakon školskog sata predavanja, učenici su gotovili pizzu sa zobenim pahuljicama, paštete od pilećih jetrica i tunjevine te tri različita smoothieja. Učenici mesari su odradili pripremanje mesnih namirnica, kuhari tijesto, a agroturistički tehničari smoothie. Spajanje različitih struka pokazatelj je svestranosti Srednje strukovne škole Antuna Horvata u  Đakovu. Bravo za naše učenike!

Voditeljica projekta u našoj školi bila je nastavnica Dubravka Scharmitzer.

Tekst i fotografije: Dubravka Scharmitzer

 

Skip to content