Obilježili smo Dane zahvalnosti za plodove zemlje – Dane kruha

Dani zahvalnosti za plodove zemlje- Dani kruha obilježavaju se svake godine tijekom listopada u vrtićima, osnovnim i srednjim školama kao zahvala Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine bili podareni.

Ove školske godine zbog epidemiološke situacije vezane za COVID 19 i dobivenim smjernicama MZO vezanim za realizaciju nastave u školi projekt Dani zahvalnosti za plodove zemlje-Dani kruha realiziran je na malo drugačiji način u odnosu na prethodne godine.

Tijekom listopada učenici pekari, kuhari i agroturistički tehničari na nastavi stručnih predmeta razgovarali su o kruhu kao simbolu životne i duhovne snage, običajima vezanim za blagovanje kruha, vrstama i nazivima kruha kod drugih naroda. Istraživali su stare vrste voća, povrća, žitarice, ljekovito i začinsko bilje koje se koristilo u izradi različitih vrsta kruha, peciva, kolača i jela u prošlosti. Učenici su upoznati s ekološkom poljoprivredom i ekološkim uzgojem hrane, te važnosti zdrave prehrane.

Na praktičnoj nastavi kuhari i agroturistički tehničari izrađivali su bučin namaz, pekmez od aronije, šipka i šljiva, sušili šipak za čaj, izrađivali tjesteninu od pirovog brašna. Pekari su izrađivali različita peciva, kruh i kolače od različitih vrsta brašna.

Cvjećari su na praktičnoj nastavi izrađivali neobične cvjetne aranžmane za čiju su izradu  koristili suho cvijeće, voće, povrće i začinsko bilje, jedan od njih je jesenski aranžman s bundevom, cvijećem i začinskim biljem koji je izložen u školskom holu.

28. listopada 2020. obilježili smo Dane zahvalnosti za plodove zemlje – Dane kruha tako što smo u školskom holu postavili izložbeni stol s različitim vrstama žitarica, voćem, povrćem, cvjetnim aranžmanom i pekarskim proizvodima koji ove godine nisu bili za degustaciju, a zanimljivosti i nazive kruha iz različitih zemalja učenici su mogli pročitati na školskom panou. Pročitajte ih i vi na kraju ove objave, ispod fotografija iz našega hola!                                 

• San Francisco je rodni grad najpoznatijeg američkog kruha – SOURDOUGH BREAD. Priča kaže da su tijekom zlatne groznice, tragači u vrećici privezanoj u struku nosili mješavinu brašna i vode. Toplina njihovog tijela dovodila je do fermentacije smjese. Na taj način je nastajao tzv. matični kvasac ili sourdough. Kruh ima specifičan kiselkasti okus, a može se pripremiti s bilo kojom vrstom brašna.
• U Kini se kruh ne peče, već kuha na pari. Tijesto pripremljeno od rižinog ili bijelog pšeničnog brašna, kvasca i vode, podijeli se na male kuglice koje se pune svinjetinom ili piletinom, ali i slatkim dodacima poput pirea od crvenog slatkog grah
• U Sjevernoj Europi (skandinavskim zemljama, Njemačkoj, Poljskoj, sjevernom dijelu Velike Britanije) kruh se uglavnom priprema od raženog brašna.
• U Skandinaviji se jede tzv. SMORREBROD-otvoreni sendvič koji se sastoji od šnite integralnog raženog kruha premazanog maslacem. Na njega se slažu razni dodaci, tipični za nordijsku kuhinju, poput dimljenih haringi ili lososa, luka, maslaca, račića, sira, rotkvica.
• U Njemačkoj raženi kruh ili LANDBROT (prijev. zemljani kruh) je gušće, teže konzistencije i specifičnog “zemljanog” mirisa raži. U Austriji mu se često dodaje kim.
• U Irskoj jedan od najpoznatijih specijaliteta je SODA BREAD, kruh pripremljen od isključivo bijelog pšeničnog brašna ili u kombinaciji s integralnim, uz dodatak jogurta, ali bez kvasca, već sa sodom bikarbonom. Radi se o teškom, gustom kruhu, kojeg treba “oplemeniti” maslacem, marmeladom ili suhim voćem, pečenim jajima i slaninom.
• BAGUETTEje najpoznatiji francuski kruh. Pripremljen od bijelog pšeničnog brašna, karakterizira ga hrskava korica i mekana unutrašnjost. Osim sendviča, odličan je za bruschette ili kao dodatak krem juhama.
• Sjeverni Portugal domovina je kukuruznog kruhaBROA.
• Malena, okrugla peciva su tradicionalni dodatak CALDO VERDE, gustoj juhi od kupusa i kobasica te bakalaru, tako da se kuhani fileti peku u pećnici prekriveni razmrvljenim komadima BROA, namočenima u bijelo vino.
• Grčki kruhDAKTYLA izrađen je u obliku prstiju, točnije sastavljen od više dugoljastih komada. Na vrhu je posut sezamom i crnim kimom.
• Turski tradicionalni kruh EKMEK pripremljen je od bijelog pšeničnog brašna, tanke korice i mekane unutrašnjosti. Koristi se za pripremu jednog od najpoznatijih turskih specijaliteta balik ekmek sendviča s ribom, najčešće skušom, koja se nakratko popeče na grillu i vruća ubaci u kruh.
• Na Bliskom istoku, ali i u drugim dijelovima Sredozemlja sve do Afganistana, jede se PITA, plosnati kruh okruglog oblika, pripremljen od pšeničnog brašna. Namijenjena je kako bi se s njom jeli razni umaci, poput hummusai baba ganusha, umjesto s priborom. Također se može prerezati, kako bi poslužila poput džepa za gyrose, falafele i kebabe. Peče se na vrlo visokim temperaturama, kako bi tijesto naglo naraslo i stvorilo prostor u sredini, tzv. džep.
• Najstariji indijski kruhovi su bez kvasca, poznati pod imenom ROTI. Radi se o pogačicama od integralnog pšeničnog, prosovog ili slanutkovog brašna. Brašnu se doda topla voda, sol i malo gheea(pročišćenog maslaca), te se peče na vrućim površinama, poput palačinki. Na indijskom potkontinentu priprema se kruha s kvascem, tzv. NAAN. Specijalni kvasac ili kamir tradicionalno se pripremao s jogurtom, šećerom i mlakom vodom. Svi imaju okrugli oblik pogačice.
• U Južnoj Americi za pripremu kruha prvenstveno koristi kukuruzno brašno.
• Najpoznatije su meksičke plosnate pogačice ili TORTILLAS. U vruće tortille se umata meso, grah, povrće, umaci, osim što su neizostavni dio složenijih jela, poput fajitas, enchiladas, burritos. Burrito-meksičko jelo od tortilje izrađene od pšeničnog brašna punjene nadjevom. Razlikuje se od tacosa, po tome što tortilja posve obavija nadjev, dok je kod tacosa, nadjev vidljiv.
• CHIPA je kruh koji se jede u Paragvaju, južnom Brazilu i Argentini, a priprema se s brašnom od manioke ili kukuruza. Sličan kruh pod nazivom PAN DE YUCA jede se u Boliviji, a pod nazivom MUCHINES DE YUKA u Ekvadoru.

Tekst i fotografije: Maja Breulj