Obilježili smo Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u RH
Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježavaju se 22. svibnja.
Ujedinjeni narodi 1993. godine proglasili su taj datum Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi ukazali na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju, a kao spomen na Konvenciju o biološkoj raznolikosti usvojenoj 22. svibnja 1992. godine. Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2003. godine Odlukom Hrvatskog sabora.
Bioraznolikost podrazumijeva sveukupnost svih živućih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekoloških kompleksa, a uključuje i raznolikost unutar vrsta, između vrsta te raznolikost između ekosustava.
Republika Hrvatska smatra se jednom od najbogatijih zemalja Europe po pitanju bioraznolikosti. Uzrok tome specifičan je geografski položaj Hrvatske na razmeđi triju biogeografskih regija od kojih svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti. Velika raznolikost staništa rezultirala je i velikim bogatstvom divljih svojti (vrsta i podvrsta). Do sada je ukupno poznato oko 40 000 vrsta, od čega je većina (oko 25 000) beskralješnjaka. Međutim, pretpostavljeni broj vrsta znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50 000 do više od 100 000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste.
S obzirom na aktualnu situaciju s pandemijom COVID-19, svijet je pozvan preispitati svoj odnos prema prirodi. Oko 70 % novih bolesti u ljudskoj populaciji čine zoonoze koje su prešle s divljih životinja na čovjeka kao domaćina. Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.
Upravo je aktualna zdravstvena kriza pokazala da unatoč svom tehnološkom napretku u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima koji su preduvjet očuvanja zdravlja ljudi, pitke vode, kvalitetnog zraka, kvalitetne i zdrave hrane, lijekova, odjeće, učinkovitog odgovora na klimatsku krizu itd. K tome, zaštita prirode svakako doprinosi gospodarskom razvoju. Čak polovica globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 bilijuna eura, ovisi o prirodi.
Ambiciozno i žurno djelovanje potrebno je na svim razinama u društvu, od pojedinaca do institucija. Stoga su se za to pobrinule i bar djelomično djelovale učenice Petra Bulović i Marija Mikić (2. F/ST) uređenjem prigodnog panoa i učenica Maja Šarčević (1.F/K) svojim vjernim crtežima, te ostatak 1. F/K razreda proučavajući literaturu, gledajući film i izradom zahtjevnog plakata sa svojom razrednicom profesoricom Ivanom Drobina Truntić, sve kako bi poslali poruku o potrebi osiguravanja razvoja i egzistencije u harmoniji s prirodom.
Što su radili možete vidjeti na priloženim fotografija, a preporučujemo pogledati i sljedeća dva videa:
National and nature parks of Croatia / Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Hrvatskoj
Za kraj, podsjetnik na ono što imamo; čuveni Lonely Planet prenio je rijedak videozapis najpoznatijeg hrvatskog nacionalnog parka s kraja tridesetih. Njemački bračni par snimio je 1939. godine veličanstvena Plitvička jezera, dok još među turistima nisu postala globalna senzacija kakva su danas:
Tekst i fotografije: Ivana Drobina Truntić
