Domaći mirisni sapuni
Sapun je najstariji poznati kemijski proizvod koji se koristi za pranje i čišćenje. Glavna sirovina za proizvodnju sapuna životinjske su i biljne masnoće zajedno s natrijevom ili kalijevom lužinom. Sapun je sol dobivena postupkom saponifikacije od masnih kiselina i lužina. Iako se ljudi peru oduvijek, industrijski su se sapuni počeli proizvoditi tek u 19. stoljeću.
Kakvoća sapuna ovisi o vrsti masnoće. Fini i mirisni sapuni dobivaju se od kokosovog ili maslinovog ulja ili čiste svinjske masti uz dodatak eteričnih ulja cvijeća. Ako se upotrebljavaju ostaci masnoće nakon svinjokolje dobiti će se sapun poznat u našim slavonskim selima kao domaći sapun.
Masnoća se kuha u većoj posudi uz postupno dodavanje natrijeve lužine (NaOH), miješanjem i hlađenjem.
Učenici 3.C/M/P razreda, zanimanje mesar, i 2.D/F razreda, zanimanje frizer, kroz zajedničku poveznicu – svinjsku mast, osmislili su projekt Domaći mirisni sapuni.
Receptura:
300 g svinjske masti, 39 g NaOH i 100 g destilirane vode
Postupak:
- Priprema posuđa, pribora, sirovina i kalupa
- Vaganje sastojaka prema recepturi
- Priprema otopine natrijeva hidroksida: dodati oprezno natrijev hidroksid u destiliranu vodu pri čemu se posuda zagrije od oslobođene topline – reakcija je egzotermna (potreban je oprez pri radu – NaOH je jaka lužina)! Otopinu treba hladiti.
- Otopiti i zagrijati svinjsku mast
- Provjeriti temperature otopine NaOH i masti, trebaju biti oko 400C
- Polako sipati otopinu natrijeve lužine u svinjsku mast i lagano miješati štapnim mikserom (3-5 min), proces saponifikacije se odvija, a smjesa se zgušnjava kao puding. U ovoj fazi mogu se dodati i eterična ulja.
- Sapunsku masu uliti u kalupe, utopliti i ostaviti
- Nakon 24 sata sapune vaditi iz kalupa i ostaviti na prozračnom mjestu minimalno još 4 tjedna na dozrijevanju.
Tekst: D. Scharmitzer i M. Brdar
Foto: D. Scharmitzer