Pametni telefoni u nastavi i životu – obrazovno istraživanje na školskoj razini

Ovoga je siječnja profesorica Engleskog i Njemačkog jezika đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata, Tamara Jakšić, pripremila i provela obrazovno istraživanje na školskoj razini kako bi utvrdila mišljenje učenika o pametnim telefonima te utjecaju pametnih telefona na školski rad i kvalitetu života.

Anketa, u kojoj je sudjelovalo ukupno 126 učenika trogodišnjih i četverogodišnjih razreda, bila je provedena kroz 21 pitanje na platformi Google Forms u trajanju od otprilike pet minuta. Odgovori na pitanja i učenički podatci prikupljali su se potpuno anonimno te su učenici u većini slučajeva morali ili ocijeniti pitanja u ovisnosti o tome koliko se slažu s njima ili odabrati jedan ili nekoliko odgovora od ponuđenih. Anketni su odgovori dostupni u pdf obliku ovdje: odgovori_ispitanika.docx

U anketi su u većoj mjeri sudjelovali učenici četverogodišnjih zanimanja (62 %), nego trogodišnjih (38 %) te je od cijelog uzorka sudjelovalo 88 % mladića i 12 % djevojaka. Od svih ispitanika, koji su mogli biti između 14 i 20 godina, u najvećoj su mjeri bili petnaestogodišnjaci (35 %), sedamnaestogodišnjaci (28 %) i šesnaestogodišnjaci (18 %).

Korisnici pametnih telefona 

Učenici su prvo morali odgovoriti na pitanja o svojoj svakodnevnoj uporabi pametnih telefona te o sebi kao korisniku društvenih mreža i pametnih telefona. Sudeći prema rezultatima, najviše je učenika izjavilo da pametni telefon koriste 1 do 3 sata dnevno (43 %), no mnogo je učenika, ali u manjoj mjeri, odgovorilo korištenje 4 do 6 sati dnevno (29 %). Iako je 14 % korisnika izjavilo da provode više od 6 sati dnevno, čak je 9 % učenika priznalo da ni sami ne mogu procijeniti koliko vremena provode na pametnom telefonu. Samo 5 % učenika odgovara provođenje manje od jednog sata dnevno na pametnom telefonu. 

Najveći broj učenika, njih 50 %, izjašnjava korištenje 3 do 4 društvene mreže, zatim 30 % odabire koristiti 1 do 2 društvene mreže dnevno, te čak 21 % učenika koristi 5 do 7 društvenih mreža svakoga dana. Od društvenih mreža koje svakodnevno koriste, značajno su najbrojniji Instagram (87 %), TikTok (70 %) i Snapchat (65 %). Od ostalih društvenih mreža, također koriste Facebook, Twitter/X, Pinterest, Discord, Viber, WhatsApp i YouTube. Kao najčešći razlog korištenja društvenih mreža odabiru komunikaciju (82 %) i zabavu (81 %), ali i u manjoj mjeri u svrhe razonode, informiranja i edukacije. 

Ovi su učenici u najvećoj mjeri imali 8 do 11 godina kada su prvi put aktivno počeli koristiti pametni telefon (52 %), ali je mnogo učenika tada također bilo u dobi od 12 do 15 godina (44 %). Na pitanje o tome smatraju li da su ovisni o svojem pametnom telefonu, odgovaraju nesigurno (44 %), iako mnogo učenika također izjašnjava veću neovisnost (33 %), nego ovisnost o pametnom telefonu (23 %). 

Školski rad i nastava

Ono što je slijedilo, bila su pitanja u kojima su učenici morali izjasniti svoje stavove o utjecaju pametnih telefona na školski rad i nastavu. Tako se na pitanje o tome kako koriste školski odmor, učenici odlučuju za razgovor s prijateljima ili obitelji (82 %) i društvene mreže (53 %), a rjeđe za igranje igrica i prikupljanje više informacija o gradivu. Zanimljivo je dodati da se čak nijedan učenik nije odlučio za odabir čitanja knjiga tijekom školskoga odmora. Ipak, u potpunosti su se slagali da pametni telefon pomaže u samostalnom školskom radu (46 %) te također tijekom nastave (53 %). 

Iako nevjerojatno, na pitanje o tome što rade kada u nastavi imaju dopuštenje koristiti pametni telefon, čak 59 % učenika izjavljuje da ga koriste za ispunjavanje školskoga zadatka koji se trenutno obavlja na nastavi. Naravno, ostali učenici priznaju i da provjeravaju obavijesti na pametnom telefonu (41 %), dopisuju se s obitelji ili prijateljima ili koriste društvene mreže (oba rezultata: 38 %), ali i da igraju igrice (28 %). Iako su im mišljenja podvojena oko pitanja je li oduzimanje pametnog telefona u nastavi opravdano, velika većina smatra da ono uopće nije (29 %). Također zapanjujuć podatak govori da čak 64 % učenika smatra da pametni telefon ne ometa njihovu koncentraciju u nastavi. 

Svakodnevni život

Nakon pitanja o utjecaju pametnih telefona na školski rad i nastavu, slijedila su pitanja o utjecaju pametnih telefona na kvalitetu života. Podatci pokazuju da, suprotno prijašnjim vjerovanjima, učenici uopće ne pomišljaju na pametni telefon kao prvu stvar nakon jutarnjeg buđenja (41 %). Također su neodlučni oko toga trebaju li sami sebi ograničavati korištenje pametnog telefona (35 %), iako velika većina smatra da ono nije potrebno (29 %). 

Učenici također u najvećoj mjeri smatraju da je pametni telefon nužan za svakodnevni život (32 %). Iako je prema gore navedenim podatcima mnoštvo učenika izjasnilo da su pametni telefon prvi put aktivno počeli koristiti između 8. i 11. godine života, većina učenika smatra da bi djeca svoj prvi telefon trebala dobiti u dobi od 12 do 15 godina (52 %), te u znatno manjoj mjeri u dobi od 8 do 11 godina (36 %). 

Zanimljiv je podatak da je učenicima bilo teško ocijeniti utječu li pametni telefoni pozitivno ili negativno na kvalitetu života i mentalno zdravlje, zbog čega rezultati pokazuju veliku neodlučnost u stavovima, pa je tako čak 55 % neodlučno o utjecaju pametnog telefona na mentalno zdravlje, a 43 % učenika neodlučno o istom utjecaju na kvalitetu života.

Zaključak

Ono što je zanimljivo za zaključiti jest da ova grupa učenika ne provodi cijele dane na pametnom telefonu, ali kada to radi, koriste društvene mreže koje prenose brze, interaktivne i trenutno moderne trendove i sadržaje. Tomu pridodaje i činjenica da školski odmor koriste za razgovor s prijateljima i obitelji, društvene mreže i igranje igrica, te se nikako ne odlučuju za statičan, tradicionalan medij, kao što je knjiga. Ovi učenici pametni telefon vide kao pozitivnu stvar od koje mogu imati koristi u školskim i individualnim nastavnim zadatcima, te joj pristupaju relativno odgovorno, npr. kroz ispunjavanje školskoga zadatka preko pametnog telefona kada se u nastavi to od njih traži. Pozitivno je znati i da velika većina smatra da ih pametni telefoni ne dekoncentriraju u nastavi te da se većina ne prisjeća pametnog telefona pri jutarnjem buđenju. 

Ipak treba istaknuti da su učenici nesigurni oko toga jesu li ovisni o pametnim telefonima, trebaju li ograničiti njihovo korištenje te o njihovom utjecaju na mentalno zdravlje i kvalitetu života, što samo govori o tome koliko je ova generacija kroz cijeli svoj život bila okružena raznim medijima te koliko su pametni telefoni bili prisutni u njihovu odrastanju, čemu također govori u prilog podatak da vide nužnost pametnog telefona u svakodnevnom životu. Ono što bi se definitivno preporučilo za daljnji razvoj odnosa između ovih učenika i pametnih telefona su, naravno, razgovor, edukacija i raznolike radionice na kojima bi učenici mogli uvidjeti važnost shvaćanja vrijednosti vođenja kvalitetnog života, pozitivnog življenja pokraj korištenja pametnih telefona i važnost korištenja pametnih telefona na ispravan način, kako bi imali priliku voditi sretniji, zadovoljniji i digitalno sigurniji život. 

Tamara Jakšić, prof.