Šetnja ishodištima Jučerašnjeg svijeta – Beč, Salzburg
Učenici, nastavnici i ravnatelj naše škole u petak i subotu (23. i 24. ožujka 2024.) posjetili su Beč i Salzburg u sklopu projekta „Arheolozi Jučerašnjeg svijeta“. Škola partner bili su nastavnici, učenice i ravnatelj Srednje strukovne škole iz Vinkovaca. Bio je to primjer pravoga iskustvenoga turizma kako smo zacrtali u projektu, budući da su sudionici imali priliku upoznati se s kulturnim, povijesnim i arhitektonskim elementima bogate austrijske turističke ponude. U Beču smo posjetili Španjolsku školu jahanja dvorca Hofburg. Tradicionalna je to škola konjičkoga jahanja lipicanaca, a sama izvedba upriličena je u raskošnosti dvorca koji nas vraća u neka davna vremena europske prijestolnice kulture. Gledajući lipicance i njihove jahače, prisjetili smo se đakovačke Državne ergele i domaćih lipicanaca koji imaju isto podrijetlo i koji prolaze istu školu kakva se provodi u Beču, shvaćajući pritom da je poveznica između ovih dviju gradova možda i veća nego što mislimo. Šetnja centrom Beča dodatno je upotpunila posjet austrijskoj metropoli te svojim trgovima, crkvama i ostalim znamenitostima našim učenicima pružila dašak Austro-Ugarske Monarhije. Sutradan je uslijedio posjet Salzburgu, s kojim Đakovo ima brojne poveznice. Jedna je od njih mnogobrojna zajednica Hrvata koji djeluju i u Hrvatskoj dopunskoj školi. U prostorijama škole ugostili su nas nastavnici i učenici iste na čelu s ravnateljicom Mirjanom Kukavica, kao i župnik te predsjednik Hrvatskog centra Salzburg Jure Mustać, ujedno i kandidat austrijske Pučke stranke na Europskim izborima. S njima smo poveli vrlo ugodne, ali i informativne razgovore o svakodnevnom životu hrvatske zajednice u tome gradu te o nastavku uspješne suradnje započete 2022. godine. Zatim smo razgovarali o liku i djelu Stefana Zweiga i njegovoj ljubavi prema šahu, kao i velikanu W.A. Mozartu. Opisali smo učenicima i nastavnicima Božićni bal lipicanaca koji se tradicionalno događa u Đakovu i pokazali im fotografije prošlogodišnjega Bala. Kako je eno-gastronomija Austro-Ugarske monarhije bila dugogodišnja hrvatska stvarnost, povela se rasprava o omiljenim jelima poput tafelspitza, Lincer torte (jedinstvena po tome što se njezin recept smatra prvim pisanim receptom za tortu na svijetu), Sacher torte, carskog drobljenca, govedine Esterházy, juhe sa žličnjacima od krupice te koruškog kasnudela. Usporedili su se, ali i razmijenili recepti. Prije druženja s Hrvatima u Salzburgu, pohodili smo svečanu svetu misi Cvjetnice, koju je na hrvatskom jeziku, predvodio župnik fra Zlatko Špehar, s kojim smo se također susreli nakon mise.
Nakon rastanka sa salzburškim Hrvatima, na rasporedu je bio iskustveni turizam, jedinstven kulturno-turističko-umjetnički „Šetnja s Zweigom.“ Slušajući i gledajući glumačke izvedbe profesionalnih glumaca, obišli smo ključne točke grada, a i Zweigova života. Došavši do zadnje stanice, koja je označila Zweigov odlazak iz Austrije u Brazil i njegovu smrt, doživjeli smo pogled na cijeli grad, što nas je sve ostavilo „bez teksta“. Kako bismo lakše pratili tekst od glumice i organizatorice projekta Julijanne Pfeil, dobili smo prijevod na engleski jezik, dok je naša profesorica Tajana Šestak napravila sažetke na hrvatskom jeziku svih deset postaja životne drame Zweiga i njegove supruge.
Konačno, u oba smo grada obišli lokalne suvenirnice prepune Mozartovih kugli i šahovskih polja, jednih od brojnih simbola povezanosti hrvatske i austrijske povijesti te usporedili s našim projektom Haibelovih pralina i Sofijinih srca koji u kontekstu prisjećanja na Monarhiju, ali i njihov gastronomsko-turistički potencijal – ima iznimno veliku perspektivu pa i moguću korist za zajednicu. Upravo kao i đakovačka verzija Španjolske škole jahanja ili vožnje fijakerom, što je trenutno povremena đakovačka atrakcija a mogla bi postati cjelogodišnja i ostvariti iznimno velike ekonomske učinke u našem gradu.
Projekt se nastavlja u Vinkovcima gdje će partner, Srednja strukovna škola, pokazati kako oni doživljavaju Jučerašnji svijet u koji smo zajednički zaronili.
Tekst: Tajana Šestak, mag. educ. philol. croat. et angl.
