Mogu li i grickalice biti zdrave u prehrani srednjoškolaca?
Istraživanje i anketa
Početkom veljače za potrebe Međužupanijskog stručnog vijeća prehrambene struke na kojem sudjeluju nastavnici prehrambene i ugostiteljske grupe predmeta, nastavnica Dubravka Scharmitzer kao predavač na vijeću pripremila je i provela obrazovno istraživanje na međužupanijskoj razini kroz anonimnu anketu među učenicima. Tema ankete za učenike bila je: Mogu li i grickalice biti zdrave u prehrani srednjoškolaca?
U anketi je sudjelovalo 86 učenika, od toga 73 učenika iz Srednje strukovne škole A. Horvata Đakovo i 13 učenika Srednje škole Ilok. Anketirani učenici bili su zanimanja kuhar, mesar, pekar, slastičar i pekar-slastičar 1., 2. i 3. razreda, a učenici iz Iloka agroturistički tehničari 1. i 2. razreda. Anketa se odnosila samo na učenike ciljanih zanimanja.
Radeći s učenicima kao nastavnica struke u prehrani i ugostiteljstvu, kroz svakodnevnu teorijsku i praktičnu nastavu, uočavamo da veliki broj učenika stalno kupuje i jede različite proizvode iz grupe grickalica. Međutim, gledajući predmete i nastavne jedinice svih navedenih zanimanja, vidimo da su to učenici koji o prehrani i zdravim navikama uče u školi kroz veliki broj sati.
Grickalice su mali, slani ili slatki zalogaji koje ljudi jedu između obroka, bilo iz gladi, navike ili jednostavno zbog uživanja u okusu. Čovjek ih stalno jede jer su lako dostupni, često vrlo ukusni, a ponekad čak i “zarazni” zbog kombinacija soli, šećera i masti koja potiče želju za još. Mi ih ne jedemo priborom za jelo, već grickamo držeći ih u rukama.
Hoće li svoje znanje o grickalicama i prehrani u školi kao i vještine s praktične nastave primijeniti izvan školskih praktikuma u slobodno vrijeme i kod kuće, pokazat će odgovori u anketi s 13 pitanja na platformi Google Forms u trajanju od nekoliko minuta.
Anketni odgovori dostupni su u pdf obliku: obrada podataka
Učenici su na početku, od ponuđene tri definicije zdravlja trebali prepoznati najprihvatljiviju definiciju Svjetske zdravstvene organizacije. Od ponuđenih odgovora 72 učenika (83,7%) prihvatilo je ponuđenu točnu definiciju pa se pitamo je li stvarno 14 učenika (16%) ne zna što je zdravlje?
Na pitanje Koliko često jedeš grickalice u školi? samo je 7 učenika (8,1%) odgovorilo svaki dan što govori da većina učenika za vrijeme odmora konzumira i drugu hranu. A koje su to grickalice, 40 učenika (46%) navodi čips i slane grickalice. Samo je 10 učenika (11,7%) odabralo voće i orašaste plodove kao najzdravije grickalice.
63 učenika (73,3%) zna da postoje zdrave grickalice, a 42 učenika (48,8%) da ih zdravima čine prirodni sastojci u receptu. Sve ovo vodi do čitanja deklaracije na proizvodima koju naši učenici baš i ne čitaju. Nečitanje ili slabo čitanje potvrdilo je 60 učenika (69,8%). Čini se da je velika razlika između nastavnih sadržaja i primjene znanja jer učenici prehrambene i ugostiteljske grupe zanimanja obavezno uče čitati deklaraciju.
Na pitanje o dostupnosti i kupovini zdravih grickalica u školi, 51 učenik (59,3%) i dalje bi gledao cijenu ili mu ne bi bilo važno koliko su grickalice zdrave.
Neuroznanstvenici su otkrili da je najveći užitak pri konzumaciji grickalica u tome kako je osjećamo u ustima i uz to još ako čujemo hrskanje. Hrskavost je osjećaj prigušenog mljevenja namirnica. Na pitanje o tome što najviše utječe na odabir pri kupovini grickalica, 74 učenik (86%) bira okus koji direktno povezujemo s hrskavošću. Naravno, kod grickalica je najvažnije da hrskaju što pokazuje i pitanje u anketi o vrsti grickalica i odabir čipsa i drugih slaniša.
Grickalice mogu biti dio zdrave i uravnotežene prehrane, misli 48 učenika zajedno s 23 učenika koji nisu sigurni što ukupno čini 82,5%. Utjecaj na zdravlje i energiju u grickalicama vidi 79 učenika (91,9%).
Iako su svi anketirani učenici iz zanimanja u kojima se po planu i programu cijelo vrijeme uči o zdravlju i zdravoj prehrani, kao i o gotovljenju grickalica i njihovim utjecajima na zdravlje, 64 učenika (74,4%) nisu zainteresirani za dodatne edukacije o zdravim grickalicama.
Praktična nastava u struci trebala bi potaknuti kreativno samostalno gotovljenje zdravih grickalica izvan škole s obitelji ili prijateljima pa čak i pokrenuti neku poduzetničku ideju. Međutim, odgovor na pitanje o samostalnom gotovljenju daje pomalo tužan postotak. Samo 18 učenika (20,9%) pravilo je zdrave grickalice izvan škole.
Razlozi za nepravljenje zdravih grickalica su različiti:
– jednostavnije je kupiti
– ne zanima me
– nisam našao recept koji mi se sviđa
– nemam ideju….
Zaključak
Grickalice koje poznajemo i konzumiramo su čips, grisini i krekeri koji često sadrže puno soli, šećera i nezdravih masti, a vrlo malo hranjivih tvari koje su tijelu stvarno potrebne, piše na deklaraciji proizvoda. Iako brzo daju osjećaj sitosti ili zadovoljstva, taj učinak kratko traje pa se lako pretjera s količinom. Redovita konzumacija takve hrane može dugoročno negativno utjecati na zdravlje, posebice na tjelesnu težinu, energiju i opće stanje organizma.
Iako su neki odgovori u anketi povezani sa strukom i edukacijom u školi, zaključimo da grickalice ne moraju biti nužno nezdrave ako se biraju pametno. Zdrava grickalica može biti i poduzetnička ideja. Zašto ne oblikovati neke nove grickalice od zdravih žitarica, integralnog brašna, voća, povrća ili orašastih plodova?
Kao nastavnici struke, prehrambeni tehnolozi, radimo na edukaciji naših učenika i više nego je napisano u kurikulu u pojedinim predmetima ili modulima. Odaberimo zdravlje i nađimo motivaciju za samostalno gotovljenje zdravih grickalica. Potaknimo inovativnost.
Analizu napisala: Dubravka Scharmitzer, dipl. ing.
