Gužvara s rogačem

Rogač je zimzeleno mediteransko stablo čiji je plod smeđa jestiva mahuna. One u sebi sadrže sjemenke koje, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu – točno 0,18 grama. U antičko doba sjemenke rogača služile su za vaganje zlata, a taj naziv za jedinicu zlata od 0,18 grama ostao je i danas i zove se karat.

Rogač je omiljena namirnica naših baka i prabaka već punih 4.000 godina. Egipćani su ga koristili kao lijek, Grci i Rimljani kao desert, a kod nas u Slavoniji kao prepoznatljivi dodatak domaćoj tjestenini ili u nekim kolačima.

U njemačkom jeziku naziv mu je Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh, prema legendi da se rogačem hranio čak i Ivan Krstitelj.

Učenici 3. razreda, zanimanja pekar, na satu praktične nastave upotrijebili su rogač kod gotovljenja poznatog kolača od dizanog tijesta – gužvare.

Namirnice za tijesto:

500 g brašna

60 g šećera

1 svježi kvasac

200 ml mlijeka

100 ml ulja

3 žlice kiselog vrhnja

2 žumanjka

Namirnice za nadjev od rogača:

400 g mljevenog rogača

200 ml mlijeka

12 žlica šećera

2 bjelanjka

2 naribane jabuke

50 g grožđica

4 žlice ruma

Priprema:

Od navedenih namirnica zamijesiti dizano tijesto i podijeliti ga na dva dijela za dvije rolade gužvare. Tijesto rastanjiti na manje od jednog cm te staviti nadjev i zarolati. Rolade staviti u lim za pečenje s papirom te nakon pola sata odmaranja premazati s malo mlijeka i peći u pećnici oko 50 min na 180 °C. Pečene gužvare premazati vodom, prekriti i ostaviti na hladnom. Poslužiti posipano šećerom.

Priprema nadjeva:

Kod pripreme nadjeva prvo se u snijeg od bjelanjka doda rogač natopljen s vrelim mlijekom, šećer, naribane jabuke i u rumu natopljene grožđice.

Tekst: Dubravka Scharmitzer

Fotografije: Marija Batori