Medičari i licitari

Medičari i licitari

(UNESCO priznata nematerijalna kulturna baština)

 

wp_20161201_12_54_49_pro

Crtice iz povijesti

Medičarstvo i svjećarstvo ima višestoljetnu tradiciju na području panonske Hrvatske.

Začeci voskara sežu već u 14. stoljeće, licitara u 17., a zlatno doba obuhvaća 18. i 19. stoljeće.

U mnogim hrvatskim muzejima čuvaju se predmeti i proizvodi spomenutoga obrta.

Povijest medičarstva i svjećarstva izravno je vezana uz uzgoj pčela. Ljudi su od pamtivijeka poznavali pčele i pčelinje proizvode – med, saće i vosak. Upotrebljavali su ih za prehranu, no s vremenom se uporaba proširila pa su pčelinji proizvodi postali osnovni sastojci medičarskog i svjećarskog obrta.

Samostani su bili mjesta u kojima se neuki puk u srednjem vijeku osposobljavao za razne vještine. Tako su svećenici podučavali talentirane pojedince obrtima i umjetničkom rukotvorstvu. Dobro čuvane tajne samostanskih poslastica i njihovi recepti ipak su došli među narod.

wp_20161201_16_53_29_pro

Kolači od meda s dodatkom raznih mirodija, nastali u samostanskim kuhinjama srednjega vijeka, šire se i izvan njihovih zidina zahvaljujući njihovu finu okusu, ali i vještini majstora.

Pretpostavlja se da su medičari i svjećari djelovali u gradovima blizu kraljevskoga dvora, na prošteništima ili na križanjima važnih trgovačkih putova kako bi što lakše nabavili sirovine, poglavito tropske mirodije, koje su trgovci dovozili iz dalekih zemalja.

Već u srednjem vijeku, osnovni proizvodi licitara i voskara bili su bijeljeni pčelinji vosak, voštanice, medeni kolači i pića od meda.

Licitari i voskari pripadali su često najuglednijim i najbogatijim građanima, a ponekad su bili i članovi gradskih uprava. Medičari su se udruživali u početku najčešće s pekarima, a tek u 16. stoljeću osnivaju prve samostalne cehove. Prvi poznati međustrukovni ceh osnovan je u zajedništvu s pekarima 1276. g. u Augsburgu, a prvi samostalni cehovi u Dijonu i Nürnbergu tek 1530., u Reimsu 1571., Parizu 1595., Grazu 1597., Bratislavi 1619., Budimpešti 1719. godine.“

„Hrvatska je isto jedna od zemlja u kojoj se pčelarstvo i trgovina medom razvili već u srednjem vijeku. Prvi pisani dokumenti u kojima se spominju imena voskara na području Hrvatske potječu iz 14. stoljeća”. U srednjemu vijeku sjeverni hrvatski gradovi, Zagreb, Varaždin i Osijek, bila su mjesta križanja važnih trgovačkih putova s većim brojem stanovnika, crkvama, sajmovima, mjesta u kojima je živjela vlastela i djelovale bratovštine – veliki potrošači licitarskih i svjećarskih proizvoda. U 19. stoljeću i u prvoj polovici 20. stoljeća ima puno podataka o medičarima i svjećarima. Već u drugoj polovici 20. stoljeća zanimanje za taj obrt se smanjuje. Danas, na pragu 21. stoljeća, na području Hrvatske od Karlovca, preko Varaždina do Osijeka djeluje oko tridesetak medičara i svjećara.

wp_20161201_16_52_38_pro

Đakovački licitari

I u Đakovu je bio razvijen medičarsko-licitarski obrt kojim se bavilo nekoliko obitelji –obitelj Kokoš, Gvozdanović, Bognar i dr.,a znanje i tajne zanata prenosile su se iz generacije na generaciju.

Licitarskim obrtom obitelj Gvozdanović bavi se 80. godina, još od 1936. godine, kada je Srećko Gvozdanović položio majstoski ispit i otvorio prvu licitarsko medičarsku radnju.

Mlađe generacije đakovčana sigurno ne znaju tko je Emil Gvozdanović, a oni malo stariji sjećaju se ovog majstora licitara kako je svoj licitarski šator razapinjao godinama na kirvajima u Đakovu i široj okolici. On je zanat naslijedio od oca koji se školovao kod najpoznatijeg đakovačkog licitara Kokoša. Ljubav prema licitarskom zanatu gospodin Emil prenio je i na svoju djecu, a želja mu je bila da se i unučad nastavi time baviti.

Danas se u našem gradu samo dvije obitelji bave izradom licitara i medenjaka: obitelj Marinka Gvozdanovića i obitelj Brune Bognara.

Na svima nama je da pokušamo ovaj vrijedan stari zanat spasiti od izumiranja u našem gradu.

Umijeće izrade licitara UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu uvrstio je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, tako da Hrvatska sada ima na UNESCO-ovoj listi 10 fenomena.

wp_20161201_16_54_19_pro

Jedna od tema ovogodišnjeg Projektnog dana u našoj školi je: Srednji vijek.

Zato su učenici 3. M/P/K razredapekari odabrali temu Izrada licitara. Veliki je izazov pred njima, pripreme su u tijeku, a najzahtjevniji dio izrade licitara- ukrašavanje (cifranje) obavit će 05. prosinca 2016. kada se u školi organiziraju različite radionice i aktivnosti učenika u sklopu Projektnog dana.

Što su licitari? Kako se prave? Kome su se poklanjali?

O svemu ovom moći ćete saznati za nekoliko dana kada ćemo Vam pokazati  i naše licitare.

wp_20161201_16_53_57_pro

Skip to content