Medičari i licitari
Medičari i licitari
(UNESCO priznata nematerijalna kulturna baština)
Crtice iz povijesti
Medičarstvo i svjećarstvo ima višestoljetnu tradiciju na području panonske Hrvatske.
Začeci voskara sežu već u 14. stoljeće, licitara u 17., a zlatno doba obuhvaća 18. i 19. stoljeće.
U mnogim hrvatskim muzejima čuvaju se predmeti i proizvodi spomenutoga obrta.
Povijest medičarstva i svjećarstva izravno je vezana uz uzgoj pčela. Ljudi su od pamtivijeka poznavali pčele i pčelinje proizvode – med, saće i vosak. Upotrebljavali su ih za prehranu, no s vremenom se uporaba proširila pa su pčelinji proizvodi postali osnovni sastojci medičarskog i svjećarskog obrta.
Samostani su bili mjesta u kojima se neuki puk u srednjem vijeku osposobljavao za razne vještine. Tako su svećenici podučavali talentirane pojedince obrtima i umjetničkom rukotvorstvu. Dobro čuvane tajne samostanskih poslastica i njihovi recepti ipak su došli među narod.
Kolači od meda s dodatkom raznih mirodija, nastali u samostanskim kuhinjama srednjega vijeka, šire se i izvan njihovih zidina zahvaljujući njihovu finu okusu, ali i vještini majstora.
Pretpostavlja se da su medičari i svjećari djelovali u gradovima blizu kraljevskoga dvora, na prošteništima ili na križanjima važnih trgovačkih putova kako bi što lakše nabavili sirovine, poglavito tropske mirodije, koje su trgovci dovozili iz dalekih zemalja.
Već u srednjem vijeku, osnovni proizvodi licitara i voskara bili su bijeljeni pčelinji vosak, voštanice, medeni kolači i pića od meda.
Licitari i voskari pripadali su često najuglednijim i najbogatijim građanima, a ponekad su bili i članovi gradskih uprava. Medičari su se udruživali u početku najčešće s pekarima, a tek u 16. stoljeću osnivaju prve samostalne cehove. Prvi poznati međustrukovni ceh osnovan je u zajedništvu s pekarima 1276. g. u Augsburgu, a prvi samostalni cehovi u Dijonu i Nürnbergu tek 1530., u Reimsu 1571., Parizu 1595., Grazu 1597., Bratislavi 1619., Budimpešti 1719. godine.“
„Hrvatska je isto jedna od zemlja u kojoj se pčelarstvo i trgovina medom razvili već u srednjem vijeku. Prvi pisani dokumenti u kojima se spominju imena voskara na području Hrvatske potječu iz 14. stoljeća”. U srednjemu vijeku sjeverni hrvatski gradovi, Zagreb, Varaždin i Osijek, bila su mjesta križanja važnih trgovačkih putova s većim brojem stanovnika, crkvama, sajmovima, mjesta u kojima je živjela vlastela i djelovale bratovštine – veliki potrošači licitarskih i svjećarskih proizvoda. U 19. stoljeću i u prvoj polovici 20. stoljeća ima puno podataka o medičarima i svjećarima. Već u drugoj polovici 20. stoljeća zanimanje za taj obrt se smanjuje. Danas, na pragu 21. stoljeća, na području Hrvatske od Karlovca, preko Varaždina do Osijeka djeluje oko tridesetak medičara i svjećara.
Đakovački licitari
I u Đakovu je bio razvijen medičarsko-licitarski obrt kojim se bavilo nekoliko obitelji –obitelj Kokoš, Gvozdanović, Bognar i dr.,a znanje i tajne zanata prenosile su se iz generacije na generaciju.
Licitarskim obrtom obitelj Gvozdanović bavi se 80. godina, još od 1936. godine, kada je Srećko Gvozdanović položio majstoski ispit i otvorio prvu licitarsko medičarsku radnju.
Mlađe generacije đakovčana sigurno ne znaju tko je Emil Gvozdanović, a oni malo stariji sjećaju se ovog majstora licitara kako je svoj licitarski šator razapinjao godinama na kirvajima u Đakovu i široj okolici. On je zanat naslijedio od oca koji se školovao kod najpoznatijeg đakovačkog licitara Kokoša. Ljubav prema licitarskom zanatu gospodin Emil prenio je i na svoju djecu, a želja mu je bila da se i unučad nastavi time baviti.
Danas se u našem gradu samo dvije obitelji bave izradom licitara i medenjaka: obitelj Marinka Gvozdanovića i obitelj Brune Bognara.
Na svima nama je da pokušamo ovaj vrijedan stari zanat spasiti od izumiranja u našem gradu.
Umijeće izrade licitara UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu uvrstio je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, tako da Hrvatska sada ima na UNESCO-ovoj listi 10 fenomena.
Jedna od tema ovogodišnjeg Projektnog dana u našoj školi je: Srednji vijek.
Zato su učenici 3. M/P/K razreda–pekari odabrali temu Izrada licitara. Veliki je izazov pred njima, pripreme su u tijeku, a najzahtjevniji dio izrade licitara- ukrašavanje (cifranje) obavit će 05. prosinca 2016. kada se u školi organiziraju različite radionice i aktivnosti učenika u sklopu Projektnog dana.
Što su licitari? Kako se prave? Kome su se poklanjali?
O svemu ovom moći ćete saznati za nekoliko dana kada ćemo Vam pokazati i naše licitare.